www.srbija-info.yu/vesti | |||||||||||||
|
|
||||||||||||
Albancima se sve manje veruje 13. mart 2001.
Njihova viđenja eventualnog kršenja tog sporazuma i uloge albanskih terorista, odnosno jugoslovenskih snaga u tome, variraju od tvrdnji da su pripadnici tzv. "oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe" glavna opasnost za mir u tom području, do teorija o tome da su jugoslovenske snage "sklone zločinima". Generalni sekretar NATO-a Džordž Robertson istakao je, u izjavi za BBC, da je "svestan da poštovanje prekida vatre nije sasvim izvesno" i da "Srbi u regionu još ne osećaju sigurnost". Po mišljenju potpredsednika za spoljnopolitičke i bezbednosne studije u vašingtonskom institutu Kejto, Teda Karpentera, "albanski gerilci" su glavni problem u regionu "još od juna 1999. godine". U izjavi za "Glas Amerike", Karpenter je primetio da je sadašnji cilj "akcija OVK i njenih ogranaka u Preševskoj dolini i Makedoniji da se rat proširi i da počne realizovanje ideja, ne samo o nezavisnom Kosovu, već o velikom Kosovu i velikoj Albaniji, osvajanjem teritorija Srbije i severne i zapadne Makedonije". "Makedonija ne bi mogla da preživi snažnu ofanzivu OVK bez pomoći iz inostranstva, što znači da bi NATO, koji je ušao na Kosovo da bi navodno zaštitio Albance, mogao uskoro da bude angažovan u ratu protiv onih zbog čije je zaštite ušao", konstatovao je Karpenter. Njegove sumnje potkrepljuje i jedan od komandanata takozvane Oslobodilačke Vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca Šefćet Musliju, koji tvrdi da je sporazum o primirju potpisan samo na dvadeset dana, dok specijalni izvestilac generalnog sekretara NATO Piter Fejt i potpredsednik srpske vlade Nebojša Čović kažu da primirje nema vremensko ograničenje. Prema pisanju "Njujork tajmsa", jedan neimenovani zapadni diplomata predviđa da će "lideri albanskih gerilaca verovatno slediti kosovski scenario i nastojati da pokažu kako se u Beogradu ništa nije promenilo - da je predsednik SRJ Vojislav Koštunica isti kao (bivši predsednik) Slobodan Milošević". Isti diplomata očekuje "organizovan talas Albanaca, koji kao izbeglice napuštaju sela u zoni". U prilog tim predviđanjima ide i izveštaj "Vašington posta", po kojem albanski meštani sela unutar zone tvrde da će napustiti svoje domove ako jugoslovenske trupe dođu. I "pobunjenički vojnici" kažu da će, uprkos prekidu vatre koji su potpisali njihovi lideri, nastaviti svoju "borbu za slobodu". "Nećemo im dozvoliti da dođu ovde, zato imamo uniforme i oružje. Krenuli smo ovim putem i ići ćemo do kraja", izjavio je "Vašington postu", posle potpisivanja sporazuma, jedan 18-godišnji terorista. Bivši funkcioner Stejt dipartmenta i stručnjak za Istočnu Evropu Džon Foks smatra da Beograd ima razloga za brigu. To objašnjava uverenjem da se "jugoslovenske snage kojima je sada dozvoljeno da uđu u delove tampon zone prema Kosovu ne razlikuju mnogo od snaga koje su vršile zlodela i zločine na Kosovu i u BiH". Njegovo mišljenje dele i vođe Albanaca na Kosovu i jugu Srbije, ocenjujući da ulazak jugoslovenskih vojske u zonu bezbednosti predstavlja "realnu pretnju miru i sigurnosti Kosova". Vlasnik prištinskog dnevnika Koha ditore Veton Suroj kaže da "ne vidi logiku" u odluci da se jugoslovenskim snagama dozvoli povratak u deo zone kopnene bezbednosti. Bivši komandant snaga NATO u Evropi, general Vesli Klark, u izjavi za Glas Amerike je ocenio da primirje nema alternativu i poručio Srbima i Albancima da bi trebalo da ga se pridržavaju "do tančina". Klark je naveo da je "Kfor od početka bio svestan da bi moglo da izbije nasilje na granicama Kosova" i, podsećajući da su "kosovski Albanci pod zaštitom NATO-a", konstatovao da bi mogli da izgube tu podršku "ako se budu držali oružja". Istovremeno, Bušova administracija i NATO zabrinuti su da bi mirotvorci na Kosovu mogli postati mete besnih Albanaca koji smatraju da Zapad sada favorizuje Srbe.
"Ovo je važan politički test, ali i rizik", rekao je "Njujork tajmsu" jedan neimenovani NATO diplomata.
|
|||||||||||||
[ Naslovna | Enciklopedija | Cinjenice | Vesti ] © 1997, 1998, 1999, 2000 Ministarstvo za informacije Republike Srbije Email: mirs@srbija-info.yu |